Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr
Povećan rizik
Uređivanje gena dugo se prvenstveno koristilo za istraživanje, liječenje i prevenciju bolesti. Trenutno se ova tehnologija sve više primjenjuje za modificiranje poljoprivrednih proizvoda kako bi se stvorile “savršenije” vrste. Na tržištu se pojavljuje sve više i više genetski uređene hrane.
Neki tvrde da je genski uređena hrana sigurnija od genetski modificirane (GM) hrane. Američko ministarstvo poljoprivrede (USDA) odredilo je 2018. da većinu genetski uređene hrane ne treba regulirati. No, jesu li ove namirnice, kojih će se sve više pojavljivati na stolu, doista bez rizika?
Modifikacija gena 2.0: Genski uređena hrana mogla bi postati dostupnija
Od rujna 2021. službeno je u prodaji prva genski uređena hrana — Sicilian Rouge rajčice — napravljene tehnologijom CRISPR-Cas9.
Ova genski uređena rajčica sadrži visoke razine gama-aminomaslačne kiseline (GABA), koja pomaže u snižavanju krvnog tlaka i pomaže opuštanju.
Japanski istraživači uklonili su gen iz genoma obične rajčice. Nakon što se gen ukloni, aktivnost enzima u rajčicama se povećava, potičući proizvodnju GABA. Sadržaj GABA u ovoj rajčici je četiri do pet puta veći nego u običnoj rajčici.
Warren H.J. Kuo, emeritus profesor Odsjeka za agronomiju na Nacionalnom tajvanskom sveučilištu, objašnjava da su i uređivanje gena i transgeni organizmi genetska modifikacija, također poznata kao genetski inženjering.
Najranija tehnika bila je genetska modifikacija, to jest transgenska — u kojoj se biljci ili životinji umeće gen druge vrste, poput specifičnog bakterijskog gena. Svrha umjetne modifikacije biljaka i životinja je poboljšati njihovu otpornost na bolesti i suše, pospješiti stope rasta, povećati prinose ili poboljšati sadržaj hranjivih tvari. Međutim, gotov proizvod će pokazati gene strane vrste.
Kuo kaže da je transgenska modifikacija “genetska modifikacija 1.0”, dok je uređivanje gena “genetska modifikacija 2.0”. Uređivanje gena izravno modificira gene samog organizma, tako da većina njih ne pokazuje strane gene. Međutim, najčešća tehnika uređivanja gena, CRISPR-Cas9, uvodi strane gene kao alat za uređivanje, a zatim uklanja presađene strane gene.
Dok su genetski modificirane rajčice bile na tržištu, Japan je odobrio i dvije vrste ribe genetski modificirane CRISPR-om — tigrastu ribu pufericu i crvendaću. Ove su ribe genetski uređene kako bi ubrzale rast mišića. Među njima, genski uređena tigrasta riba pufer teži gotovo dvostruko više od obične vrste.
Godine 2019. SAD su upotrijebile još jednu raniju tehniku uređivanja gena kako bi stvorile sojino ulje s nula transmasti i uvele ga na tržište.
Genski uređena hrana koja je do sada također odobrena za prodaju diljem svijeta uključuje soju, kukuruz, gljive, uljanu repicu i rižu.
Broj genetski uređene hrane na tržištu vjerojatno će se povećati. Prijave patenata koje se odnose na komercijalne poljoprivredne proizvode uređene CRISPR-om skočile su u nebo od razdoblja 2014./2015.
Genski uređena hrana može predstavljati 2 velika rizika
Zagovornici genetske modifikacije vjeruju da je to metoda za usavršavanje poljoprivrednih proizvoda i rješavanje problema kao što su nametnici, suše i nedostaci u prehrani. Ali tehnologija je još uvijek dvosjekli mač.
“Genetski inženjering doista ima svoje prednosti u kratkom roku, ali može donijeti dugoročne zamke”, rekao je Joe Wang, molekularni biolog.
Goveda bez rogova nekoć su bila „celebrity“ u životinjskom carstvu, pojavljujući se čak i u vijestima. Naime, mnoge pasmine mliječnih goveda imaju rogove, ali su im odrezani kako ne bi ozlijedili ljude i druge životinje te kako bi se uštedjelo na prostoru u nastambama. Kako bi riješila “problem” rogova, tvrtka za uređivanje gena Recombinetics je prije mnogo godina uspješno proizvela goveda bez rogova tehnikama uređivanja gena.
Tvrtka je jednostavno dodala nekoliko slova DNK u genom običnih goveda i njihovim potomcima više nisu rasli rogovi.
Međutim, nekoliko godina kasnije dogodila se nesreća.
FDA je otkrila da modificirana genetska sekvenca bika sadrži niz bakterijske DNK uključujući gen koji daje otpornost na antibiotike, što je bila jedna od globalnih zdravstvenih kriza posljednjih godina. Znanstvenicima nije jasno hoće li ovaj gen kod goveda s modificiranim genima predstavljati veći rizik od očekivanog ili ne, a FDA je naglasila da nema opasnosti.
Međutim, John Heritage, umirovljeni mikrobiolog sa Sveučilišta Leeds, rekao je za MIT Technology Review da bi crijevne bakterije kod goveda mogle apsorbirati gen otpornosti na antibiotike i stvoriti nepredvidive prilike za njegovo širenje.
Vezano: Evo zašto GMO hrana nije dobra za vas
Ovakvo petljanje tehnokrata sa životom rizično je, ne samo za ljudski život i dobrobit, već i za čitav život na Zemlji. Iako se ovakva hrana sve više nameće i predstavlja kao “u znatnoj mjeri ekvivalentnom” hranom, naša je opskrba ljudskom hranom trajno „zaražena“, a ljudski biom i imunološki sustav stavljeni su pod nevjerojatni rizik, pod pritiskom sve brojnijih GMO prehrambenih artikala na policama supermarketa.
Provjeri/technocracy.news
Foto naslovnice: screenshot technocracy.news
P O D I J E L I !
