Četvrtak, 25 travnja, 2024
NaslovnicaZdravljeJe li ljudsko biće po prirodi biljojed, svejed ili mesojed?

Je li ljudsko biće po prirodi biljojed, svejed ili mesojed?

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr

Ono si što jedeš?

Zanimljivi facebook status poslao nam je čitatelj, pa ga objavljujemo u cijelosti.

„Jučer je na stotine tisuća portala širom svijeta sinkronizirano objavilo vijest o smrti jedne navodno poznate ruske ‘influencerice’ za koju nikada nisam čuo. Ista je navodno promovirala prehranu baziranu na sirovim biljnim namirnicama, koja je navodno preminula u Maleziji uslijed psihičkog poremećaja – anoreksije i infekcije nalik koleri, s naslovima i tekstom u kojem se objašnjava kako je uzrok njezine smrti radikalan način prehrane.

Naravno, u člancima nismo saznali detalje njezine anamneze, kao što ne znamo niti je li ista prethodno cijepljena ili nije, ali budući se radi se o promotoru sirove biljne prehrane, važno je iskoristiti njenu smrt kao antipropagandu takvog načina prehrane. Svijetom je očigledno osobito važno proširiti poruku, kako sirova biljna prehrana nije dobra za nas. Jer su vlasnici medija izrazito zabrinuti za čovječanstvo i pod svaku cijenu nas žele spasiti.

Tu je poruku potrebno uvažiti kao i svaku drugu o kojoj mediji naširoko trube i objašnjavaju nam kako nešto nije dobro za nas. Potpuno je nebitno što postoje svakodnevna svjedočanstva izlječenja ‘neizlječivih’ bolesti samo primjenom takve vrste prehrane, od koje nitko ne zarađuje baš ništa, a gotovo svatko relativno brzo vraća svoje davno izgubljeno zdravlje. Potpuno nebitno što su životinjsko meso i slatkiši gotovo jedini proizvodi na koje inflacija nije imala utjecaja, dok je svježe voće i povrće otišlo u nebesa.

Brže bolje su se, naravno, tu odmah našli i lokalni dežurni pobornici antibiljne histerije, koji su jedva dočekali ovu (dez)informaciju podijeliti kao: aha, jesam li vam rekao, imamo dokaz kako su svi na biljnoj ishrani u velikoj (životnoj opasnosti). No, je li zaista tako ili je rijedak slučaj smrti jedne bolesne žene u Maleziji, u oceanu zdravlja, iskorišten kao antipropaganda ionako opće demonizirane prehrane sirovom biljnom hranom? Prije toga, jeste li se ikada zapitali je li čovjek po prirodi (Bogu) biljojed, svejed ili mesojed?

Naučio sam kako ono što mediji histerično, unisono i naširoko šire, ne da nije istina, već je uglavnom odvlačenje od istine ili pak njezina sušta suprotnost. Međutim, niti to ne treba uvijek uzeti za pravilo, pa sam odgovore na svoja pitanja naučio tražiti na samom izvoru, u (vlastitoj) prirodi. Pa tako, primjerice, kada se zapitam je li čovjek muškarac ili žena, ili jesu li ljudi biljojedi, svejedi ili mesojedi, pogledam u njihovu prirodnu anatomiju, a ne čekam da mi odgovor na to daju paraziti, roditelji, škola, autoritet, stručnjaci, pamfleti, paradigme, “memovi” i ostale poruke iz medija ili ponajmanje neki tkz. utjecajni influencer.

Tekst u nastavku nisam napisao iz glave, već sam koristio istraživanje neimenovanog izvora, koji sam malo stilski doradio. Svatko naravno može sve navedeno u tekstu i sam provjeriti. Meni su podaci iz teksta već duže vrijeme poznati.

Naime uzmemo li za usporedbu prirodnu anatomiju čovjeka u odnosu na biljojede, svejede i mesojede iz divljine, kao mjerodavan pokazatelj onoga što čovjek po svojoj prirodi jest (kakvog ga je Bog stvorio), zagledajmo se u probavni sustav koji služi za obradu i isporuku svega potrebnog iz unesene tvari u naš organizam (razgradnja, te upijanje i prijenos hranjivih tvari u krv i limfu), a sve nepotrebno iz njega izbaci.

Probavni sustav započinje usnom šupljinom. Pa su tako tu prvo zubi. Kutnjaci nam služe za drobljenje hrane. Mnogi kao svoj argument za čovjeka svejeda često navode očnjake kao primjer evolucijske prilagodbe mesnoj ishrani. Taj argument međutim nije pretjerano koristan kada s tim “očnjakom” pokušamo zdrobiti kost životinje ili otkinuti meso s butine primjerice goveda. Ukoliko ipak budemo uporni taj ‘očnjak’ će nam puknuti kao čačkalica! Naime taj ‘očnjak’ zapravo i nije pravi očnjak, jer po definiciji, očnjak mora biti najmanje dva puta dulji od duljine sjekutića. Često ćete u stomatologiji čuti ‘lažni očnjaci’, što zapravo znači kako to što imate i nisu očnjaci. Da spominjem kako većina ljudi čak i nema izražene ‘očnjake’ već su im oni jednako kao sjekutići, ravni, tupi, i u jednakoj visini. Oni služe kao potpora sjekutićima kada otkidamo komadić primjerice jabuke.

Kada je riječ o ljudskoj slini, svejedi i mesojedi u slini nemaju enzime za probavu ugljikohidrata, tako oni hranu doslovno gutaju bez žvakanja. Njihova slina je acidna (kisela), dok je ljudska alkalna (lužnata). Zbog nedostatka enzima za probavu ugljikohidrata i zbog hrane koja ne obiluje vlaknima, mesojedi i svejedi nemaju mogućnost pomicanja čeljusti lijevo i desno, karakterističnu za žvakanje, već su takve isključivo čeljusti biljojeda.

Kod čovjeka je želučana kiselina poprilično jaka, ali ipak slabija od želučane kiseline mesojeda, no kada govorimo o probavi recimo mesa, nije bitna jačina želučane kiseline nego koncentracija iste. Čovjek ima značajno manju koncentraciju i sposobnost lučenja želučane kiseline od svejeda kao što je primjerice svinja, medvjed i pojedine vrste pasa. O tome se radi, a ne o tome koliki je pH te želučane kiseline.

Zatim su tu crijeva. Organ najzaslužniji za prirodni imunitet. Ljudska crijeva su kraća od crijeva recimo biljojeda preživača kao što je kod krava koja ima otprilike dužinu crijeva 20 puta veću od duljine trupa, kod čovjeka je ta duljina 9 puta veća od duljine trupa i tu se sad pronalaze navodni argumenti za svejede. Pa jasno je kako preživači imaju puno dulja crijeva od ljudi jer su preživači, dakle njihova crijeva, prilagođena za probavu celuloze. No namjerno ili slučajno se zaboravlja spomenuti kako preživači nisu jedini biljojedi.

Postoje i frugivori, odnosno plodojedi. Među njih spadaju i ljudi. Svejedi primjerice imaju duljinu crijeva 3 puta veću od duljine trupa, a mesojedi od 1 i pol do 3 puta veću. Dakle svejedi i dalje imaju daleko kraća crijeva od ljudi. Razlog zbog kojeg svejedi i mesojedi imaju kraća crijeva od ljudi je taj da se ograniči vrijeme za truljenje mesa u crijevima. Tako meso u crijevima mesojeda i svejeda trune od 24 sata do najviše 36 sati, dok kod ljudi trune 72 sata i dulje.

Truljenjem se oslobađaju brojni toksini, za razlaganje kojih naš organizam ne može stvoriti dovoljan broj bakterija, zbog čega se često kod posljedičnog pada imuniteta, preporučuju probiotici kako bismo potakli rast dobrih bakterija u crijevima. Debelo crijevo u biljojeda je visoko specijaliziran organ koji sudjeluje u apsorpciji vode i elektrolita, pri proizvodnji vitamina te apsorpciji i/ili fermentaciji biljnog vlaknastog tkiva, dok je debelo crijevo u mesojeda vrlo kratko i jednostavno jer mu je jedina funkcija da upija (apsorbira) vodu i sol.

Jednako tako, mesojedi i svejedi znoje se preko jezika dok se biljojedi i ljudi znoje preko pora na koži i tako se hlade. Još jedna mala ali bitna karakteristika. Ljudska šaka je savršeno prilagođena branju plodova, a ne hvatanju i zadržavanju divljači.

Probajte u prirodi uhvatiti vepra ili jelena golim rukama ili vlastitom čeljusti, volio bi čuti vaša iskustva. Pogotovo iskustvo žena.“

Provjeri/facebook

Foto naslovnice: pixabay.com

P O D I J E L I !

Citatelj

VEZANO

najnovije