Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_hr
Tajna veza
Na našu svijest utječu genetske informacije u našoj hrani. To se prenosi kroz crijeva gdje je ključna prava ravnoteža bakterija. To se može održati prehranom koja se temelji na genetskoj inteligenciji sadržanoj u svježoj prirodnoj hrani.
Promovirajući svoju novu knjigu, koja izlazi krajem mjeseca pod naslovom “Genius Gut“ (Genijalna crijeva), dr. Emily Leeming u svom članku objavljenom u Daily Mailu (“Briga o vašem crijevu može vas učiniti sretnijim, manje pod stresom i poboljšati vam pamćenje. Evo šest neobičnih znanstveno potkrijepljenih načina da to učinite“) objašnjava vezu između ljudskih crijeva i mozga.
U svojoj knjizi dr. Leeming objašnjava važnost redovitih dnevnih rutina, prljanja ruku u vrtu, izbjegavanja prerađene hrane, redovite tjelovježbe i unosa više vlakana, posebno cjelovitih žitarica, voća i povrća. Rezultat je zdrav crijevni mikrobiom. Naše tijelo vrvi mikroorganizmima, oni brojčano nadmašuju naše ljudske stanice 10 prema 1. Budući da su mali, čine 1 do 3 posto naše tjelesne težine, ali su i dalje ključni za dobro zdravlje, osobito mentalno zdravlje.
Studija iz 2014. pod naslovom “Crijevni mikrobiom i mozak” zaključila je:
“Probavni mikrobi utječu na pamćenje, raspoloženje i kogniciju te su klinički i terapeutski relevantni za niz poremećaja, uključujući alkoholizam, sindrom kroničnog umora, fibromialgiju i sindrom nemirnih nogu.”
Članak objavljen u travnju 2024. pod naslovom “Može li vaš crijevni mikrobiom utjecati na inteligenciju?“ odgovara na ovo pitanje potvrdno. Crijevne bakterije utječu na inteligenciju. Iako istraživači još uvijek rade na razumijevanju točnih veza između crijevnih bakterija i zdravlja, jedno je sada jasno: potreban nam je uspješan crijevni mikrobiom kako bismo osigurali dobro fizičko i mentalno zdravlje.
U članku se identificira 15 “dobrih” bakterija povezanih s pozitivnim pokazateljima zdravlja i 15 “loših” bakterija povezanih s pokazateljima lošeg zdravlja. Izvještava da znanstvenici nastavljaju proučavati mikrobiom crijeva i otkrivaju veze između bakterija koje žive u nama i niza zdravstvenih stanja, uključujući hipertenziju, dijabetes, pretilost i bolesti srca.
Takozvana os crijeva i mozga povezuje vaša crijeva i mozak, omogućujući dvosmjerni razgovor. Dio ove veze čini živac vagus, koji prolazi između mozga i crijeva. Ima ulogu u nekoliko važnih funkcija, uključujući probavu, raspoloženje i imunološki odgovor.
Zapravo, naša crijeva su “središte razgovora” kada se radi o DNK. Iznenađujuće za istraživače, uzastopne studije i pregledi zaključili su da su i životinjska i ljudska crijeva vruće točke za horizontalni prijenos gena, kao što je objašnjeno u ovom radu “Događaji prijenosa gena i njihova pojava u odabranim okruženjima“.
Ako se odmaknete, velika slika postaje fascinantna. Crijeva su mikrokozmos globalnog biološkog ekosustava mikroba i naš se mozak oslanja na svoju vezu s tim mikrokozmosom kako bi održao svoju inteligenciju i zdravlje.
Iz navedenog možete vidjeti da znanstvenici pribjegavaju ljudskim analogijama kada je u pitanju pokretljivost DNK i prijenos genetskih informacija. Neke od riječi koje se koriste za opisivanje naše povezanosti s našim crijevnim bakterijama, na primjer, govore: “sretna crijeva”, “razgovor” i “dvosmjerni razgovor” često se koriste. Ovo je posve prikladno, s hranom razmjenjujemo informacije, s hranom razgovaramo. Kvaliteta i vrsta naše hrane utječu na naše zdravlje i našu inteligenciju.
Implikacija je jasna, na našu svijest utječu genetske informacije u našoj hrani. To se prenosi kroz crijeva gdje je ključna prava ravnoteža bakterija. To se može održati prehranom koja se temelji na genetskoj inteligenciji sadržanoj u svježoj prirodnoj hrani.
Crijeva su stroj koji prenosi hranu sa stranom DNK u materijal kompatibilan s našim individualnim genetskim profilom. Probavni procesi filtriraju i transformiraju hranu kroz složene putove i više koraka tijekom duljeg vremena kako bi krajnji proizvod mogao odgovarati i podržavati naše fiziološko zdravlje i stabilnost, a sada se čini i našem umu.
Zaobilazeći imunološki sustav
Postoji još jedan, još važniji zaključak iz ovih otkrića. Crijeva sadrže područje fiziologije koje je odvojeno od ostatka tijela. Ovo je prvo pitanje sigurnosti. Otkazivanje ove stijenke, kao što se događa s pucanjem slijepog crijeva, na primjer, može biti kobno ako se odmah ne liječi. Strana DNK, bilo da dolazi od bakterija ili virusa, nije dobrodošla u našem tijelu. U velikim količinama može biti smrtonosan. U tom kontekstu, zaobilaženje crijeva je samo po sebi rizično jer zaobilazi višestruke probavne procese i zaštitne mjere osmišljene za zaštitu i podršku zdravlju.
U knjizi Edwarda Hoopera „Rijeka: Putovanje natrag do izvora HIV-a i AIDS-a“, identificiran je početak epidemije HIV-a s razvojem živog cjepiva protiv dječje paralize uzgojenog u bubrezima primata 1957. godine. Do 1959. dobivenim cjepivom hranjeno je gotovo milijun ljudi (većina djece) u Kongu, Ugandi, Ruandi i Burundiju.
Hooper detaljno iznosi zapanjujuću geografsku korelaciju između masovnih cijepljenja protiv dječje paralize u Africi 1959. i prvih zabilježenih epidemija HIV-a. On postavlja pitanje je li kontaminacija majmunskim virusima u bubrezima na kraju dovela do ljudske infekcije HIV-om. Od tada je više od 30 milijuna ljudi umrlo od HIV-a u razdoblju od 65 godina.
Hooperovu knjigu Guardian je recenzirao 1999. godine, a zaključak recenzije upozorava:
“Ova knjiga predstavlja ništa manje nego verziju mita o Faustu za naše doba. Za svaku revoluciju bilo je strašila. Neki su bili u pravu, drugi u krivu. Ali na pragu biotehnološke budućnosti, znanstvenicima i svima nama bilo bi ju dobro pročitati. Jer nije često da se može reći da su napetosti u knjizi one u srcu civilizacije i njezinog takozvanog napretka.”
Da je samo industrija genske terapije u povoju tada poslušala upozorenje! Nastanak AIDS-a mogao bi se povezati s procesom cijepljenja koji zaobilazi crijeva i njegove sigurnosne mehanizme. Afrikanci su tisućljećima jeli meso divljih životinja, a da nisu razvili AIDS. Novi eksperimentalni program masovnog cijepljenja vjerojatno je postao kanal za prelazak HIV-a s primata na ljude gdje je, nakon što se prenese, cvjetao.
Provjeri/expose-news.com
Foto naslovnice: screenshot expose-news.com
P O D I J E L I !
