Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr
Tornjevi mobilnih mreža
“Zapanjujuće je: područja s kolonijama koje su prošle godine bile jako pogođene ptičjom gripom ostala su prazna ove godine, uključujući one Waterdunen, Wagejot i De Petten na Texelu, Griend i De Putten blizu Camperduina” – napisao je Ruud van Beusekom iz BirdLife Nizozemska.
Svi pretpostavljaju da su ptice koje su se ove godine uspješno gnijezdile stekle imunitet na virus gripe H5N1. Ali područja koja su ptice odabrale ove godine su područja s nižim zračenjem.
Širom Zemlje nestaju ptice – simboli slobode i radosti – i ako ih ne prestanemo ubijati, nikada više neće oživjeti naše nebo i maštu.
To su čigre, galebovi, patke, guske, fazani, svrake, rode, ždralovi, pelikani, čaplje, labudovi, vrapci, golubovi, crvenokrili kos, sove, kormorani, gnjurci, vrane, gavrani, orlovi, jastrebovi, sokolovi, lešinari, svi oni nestaju iz krajolika naših domova, šuma, morskih obala i uma. Rijetko dospije u vijesti, a svijet koji je navikao na sve manje resursa i sve manji život ne obraća pozornost na to.
Upozorenje na Tiho proljeće, koje je prije šezdeset godina odjeknulo poput zvuka trube, smanjilo se s cjelogodišnje hitne situacije na gotovo besmisleni ritual Dana planeta Zemlje, koji se slavi samo jednom godišnje.
Ali prošlog proljeća, tijekom svibnja i lipnja, svijet su probudile šokantne priče i srceparajuće fotografije mrtvih morskih ptica koje su raspršile svoja područja za razmnožavanje diljem sjeverne hemisfere, nigdje tako živopisno kao u prirodnom rezervatu De Petten na otoku Texel u Nizozemskoj, gdje su leševi čigri bili posuti po tlu kao da su pali mrtvi s neba usred leta.
Ornitolozi i organizacije za očuvanje ptica, refleksno su rekli sebi i svijetu: “Ovo mora biti ptičja gripa” i obukli su zaštitna odijela i maske dok su lutali među grobljima ptica sa svojim sakupljačima uzoraka i opremom za testiranje, ignorirajući očite znakove ugibanja.
Ptičja gripa, izjavili su, toliko je zarazna i smrtonosna da putuje svijetom danima, širi se poput vode među vrstama i ubija čitave kolonije u tjednima. Zanemarujući činjenicu da su dvije nizozemske kolonije čigri udaljene samo 20 milja jedna od druge tijekom iste sezone parenja imale potpuno različite ishode: Waterdunen, čijih je 7000 gnjezdarica potpuno uništeno, i Yerseke Moer, čija je manja kolonija pretrpjela nultu smrtnost. Nadalje, u Francuskoj je 3000 čigri u Platier d’Oyeu potpuno uništeno, dok tisuće parova čigri u Polder de Sébastopolu uopće nisu bile bolesne. Ta je ptičja gripa bila jesenska i zimska bolest i nikada prije nije bilo poznato da se javlja u proljeće ili ljeto. I da nikada prije nije utjecala na toliko različitih vrsta ptica odjednom.
Ali ovo nije bila “ptičja gripa”, bila je to bolest zračenja od mobilnih tornjeva.
Osamnaest novih 4G antena dodano je na tri tornja za mobilne telefone smještene u De Pettenu, unutar teritorija gdje su se ptice razmnožavale, samo nekoliko dana prije nego što su počele umirati. I veliki broj drugih antena i tornjeva bio je usmjeren na rezervat s druge strane prometnog plovnog puta čiji je promet intenzivno koristio te antene. Dok Yerseke Moer nema odašiljače za mobitele, ima mnogo manje antena usmjerenih prema njemu i nalazi se na izoliranoj lokaciji, ne u blizini glavne luke, niti na plovnom putu.
Slično tome, u Francuskoj su deseci novih 4G i 5G antena upravo dodani na tornjeve blizu i u rezervatu u Platier d’Oye, koji se nalazi blizu luke Calais, dok je Polder de Sébastopol na izoliranom otoku bez tornjeva, malo stanovnika ili posjetitelja i daleko od bilo kakvog pomorskog prometa.
Godinu dana kasnije
U kolovozu 2022. istraživači su bili iznenađeni kada su otkrili da je 600 parova čigri – od kojih su neke došle iz kolonija koje su bile izbrisane – odlučilo pokušati ponovno tako kasno u sezoni. Položili su svoja jaja i uzgojili najmanje 300 mladih, tijekom srpnja i kolovoza na novoj lokaciji na otoku Texel, plaži na pješčanom nasipu Prince Hendrik. I ovog proljeća 2023., pješčani nasip Prince Hendrika ispunjen je s gotovo 3 000 gnijezdećih parova čigri, dok drugi rezervat – otok De Bliek u Haringvlietu – ima više od 2 000 gnijezdećih parova. Ove dvije kolonije i pet manjih kolonija ukupno čine oko polovicu broja čigri prethodnih godina.
Oni napreduju, ali su sva katastrofalna gnjezdilišta prošlog proljeća, od kojih su mnoga godinama ili desetljećima bila gnjezdilište ove vrste, napuštena. “Zapanjujuće je: područja s kolonijama koje su prošle godine bile jako pogođene ptičjom gripom ostala su prazna ove godine, uključujući one Waterdunen, Wagejot i De Petten na Texelu, Griend i De Putten blizu Camperduina”, napisao je Ruud van Beusekom iz Vogelbescherming Nederland (BirdLife Nizozemska) 5. lipnja 2023.
Sada svi pretpostavljaju da su ptice koje su se ove godine uspješno gnijezdile stekle imunitet na virus gripe H5N1. Ali područja koja je ove godine odabrala čigra su područja s nižim zračenjem. Pješčani nasip princa Hendrika, jedino mjesto za razmnožavanje ovih ptica ove godine na otoku Texel, najtiša je i najmanje posjećena plaža na otoku. Najbliže antene udaljene su oko 3 kilometra, a zbog malog broja posjetitelja i brodova malo se koriste i slabo zrače. Isto tako, De Bliek, u Haringvlietu, je otok bez ljudi i bez antena u zatvorenom plovnom putu koji posjećuje nekoliko brodova.
Još jedna anomalija koju istraživači nisu objasnili jest činjenica da je uklanjanje svih mrtvih ptica iz kolonija prošle godine povećalo smrtnost: “Prošle godine pokazalo se da sakupljanje lešina u kolonijama ima negativan učinak na daljnje širenje ptičje gripe”, napisala je Odessa Langeveld u svibnju 12 ove godine. Drugim riječima, ostavljanje lešina zaraženih virusom da trunu na uzgajalištu smanjilo je širenje bolesti, dok je njihovo uklanjanje povećalo njezino širenje. Ali nitko ne uzima u obzir da su timovi radnika koji su svakodnevno uklanjali lešine nosili i koristili mobilne telefone, koji ne samo da su sami emitirali zračenje, već su prisiljavali mobilne tornjeve na ili u blizini mjesta da budu neprekidno aktivni.
Treba ponoviti da gripa, bilo kod ljudi, životinja ili ptica, nikada nije dokazana kao zarazna bolest. Godine 1918., na samom vrhuncu španjolske gripe, pokušaji medicinskih timova u Bostonu i San Franciscu da pokažu zaraznu prirodu gripe doživjeli su potpuni neuspjeh. Takvi eksperimenti na ljudima objavljeni su u Journal of the American Medical Association, Boston Medical and Surgical Journal i Public Health Reports. Takvi pokusi na konjima objavljeni su u Veterinary Journalu.
Provjeri/expose-news.com
Foto naslovnice: screenshot expose-news.com
P O D I J E L I !
