Prava istina o „fosilnom“ gorivu

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_hr

Od dinosaura do eurosupera 95

Odmalena slušamo priču kako je nafta „fosilno“ gorivo. Znate ono, jednom davno su živjeli dinosauri, koji su netragom nestali i pretvorili se u naftu… i tako se mi danas vozimo u svojim osobnim automobilima na dinosaure… Naravno da ništa od toga nije istina.  

Pukovnik američkih zračnih snaga i kritičar CIA-e L. Fletcher Prouty, koji je napisao i knjigu o tajnim aktivnostima američke vlade “The Secret Team”, u svom intervjuu priča o tome kako je nafta bila namjerno i netočno klasificirana kao fosilno gorivo, a zapravo je abiotičko i kao takvo nepresušni prirodni izvor.

Iscrpljenost nafte je mit, ili točnije, laž, kao i gotovo sve ostalo što vam je establišment rekao. Ova tvrdnja dovodi u pitanje konvencionalno shvaćanje i otvara fascinantnu raspravu o podrijetlu i povijesti nafte, njezinom otkriću i kasnijoj ulozi u globalnom gospodarstvu.

Porijeklo nafte

Nafta, obično poznata kao sirova nafta, otkrivena je i korištena tijekom ranog 19. stoljeća kada je industrijalizacija počela svoj uzlet. U početku korištena kao mazivo za strojeve i osovine, njena se uloga ubrzo proširila na gorivo za motore, pretvarajući je u vrlo vrijedan resurs. Ovaj skok potražnje koincidirao je s usponom utjecajnih osoba poput Johna D. Rockefellera, koji je odigrao ključnu ulogu u oblikovanju naftne industrije.

Rockefeller, poznat po svojoj poslovnoj oštroumnosti, kapitalizirao je ne samo na prodaji nafte, već i na njenom transportu. Jedna od ključnih strategija koje su se pojavile bila je manipulacija cijenama nafte stvaranjem iluzije oskudice. U ranim danima nafta se često nalazila blizu površine, što je vađenje činilo relativno jeftinim. Međutim, kako bi podigla cijene, industrija je propagirala ideju da se rezerve nafte brzo troše, a ova je priča dodatno učvršćena u značajnom događaju 1892.

Ženevska konvencija iz 1892. i priča o fosilnom gorivu

Godine 1892. u Ženevi je održana znanstvena konvencija za definiranje organskih tvari. Organska kemija tradicionalno se odnosi na spojeve koji sadrže vodik, kisik i ugljik, tipično izvedene iz živih organizama. Na ovoj konvenciji znanstvenici su zaključili da nafta, budući da se sastoji od ovih elemenata, mora potjecati od ostataka drevne biološke tvari. Ovaj zaključak je učinkovito kategorizirao naftu kao fosilno gorivo.

Rockefeller i njegovi suradnici iskoristili su ovu priliku da utječu na znanstvenu zajednicu i javnost. Promičući ideju da je nafta ograničen resurs koji potječe iz drevnih organizama, ojačali su percepciju oskudice. Ta je percepcija bila ključna za održavanje visokih cijena i kontrolu tržišta.

Razotkrivanje mita o fosilnom gorivu

Jedan od kritičnih argumenata protiv toga da je nafta fosilno gorivo je dubina na kojoj se nalazi nafta. Fosili se obično ne nalaze ispod 5000 metara, no bušenje nafte često se događa na dubinama od 9000 metara ili više. Ova razlika sugerira da nafta možda nije proizvod raspadnutog drevnog života, već sveprisutna tvar unutar Zemljine kore.

Geolozi i znanstvenici primijetili su da je nafta druga najzastupljenija tekućina na Zemlji, dovodeći u pitanje ideju o njenoj nestašici. Pukovnik Prouty je otkrio da je nafta abiotička, što znači da se prirodno pojavljuje i obnavlja. Čini se da je izraz “fosilno gorivo” prihvaćen više zbog njegovog utjecaja na percepciju javnosti i kontrolu tržišta nego zbog njegove znanstvene točnosti. Ideja iscrpljenosti nafte bila je moćno oruđe za industriju, omogućavajući manipulaciju cijenama i dinamikom tržišta.

Uloga propagande i kontrole tržišta

Kontrola nad cijenama nafte i promicanje narativa o fosilnim gorivima nisu bile samo poslovne strategije, već su uključivale i opsežne propagandne napore. Tijekom takozvane energetske krize, američka vlada je provela četverogodišnji energetski seminar federalnog osoblja. Ovaj seminar imao je za cilj educirati i utjecati na ključne osobe u raznim industrijama i vladinim agencijama, uključujući CIA-u, Ministarstvo obrane i State Department.

Istaknuti sudionici, poput Henryja Kissingera, naglašavali su potrebu za globalnom cijenom nafte. Ovaj napor da se standardiziraju cijene nafte u cijelom svijetu bio je dio šire strategije za održavanje kontrole nad ovim kritičnim resursom. Manipulacija naftom kao robom proširila se izvan njezine ponude i uključila njezinu klasifikaciju i razumijevanje javnosti o njoj.

Znanstvena zajednica i utjecaj industrije

Utjecaj naftne industrije na znanstvene narative ne može se podcijeniti. Unatoč dokazima i argumentima koji govore protiv toga da je nafta fosilno gorivo, ta klasifikacija i dalje postoji u udžbenicima geologije i akademskom diskursu. Snaga industrije i financijski poticaji ovjekovječili su ovu priču, osiguravajući njezinu kontinuiranu dominaciju na tržištu.

Arthur Kantrowitz, poznati znanstvenik, jednom je istaknuo apsurdnost klasifikacije fosilnih goriva tijekom seminara s mladim geolozima. Njegova je kritika naglasila nepovezanost između znanstvenog istraživanja i narativa vođenih industrijom. Postojanost mita o fosilnim gorivima služi kao podsjetnik na značajan utjecaj ekonomskih interesa na znanstveno i javno razumijevanje.

Ponovno vrednovanje našeg razumijevanja nafte

Ideja da nafta nije fosilno gorivo, već tvar slična mineralu dovodi u pitanje dugotrajna uvjerenja i poziva na preispitivanje našeg razumijevanja ovog vitalnog resursa. Povijesni kontekst, manipulacija percepcijama tržišta i kontinuirani utjecaj naftne industrije na znanstvene narative naglašavaju složenu međuodnos između znanosti, poslovanja i percepcije javnosti.

Kako napredujemo, ključno je pristupiti temi nafte otvorenog uma, prepoznajući potencijalne predrasude i motive koji su oblikovali priču. Čineći to, možemo steći točnije razumijevanje njegovog podrijetla, obilja i uloge u našem svijetu, što u konačnici dovodi do donošenja informiranijih odluka o njegovoj uporabi i upravljanju. Uvidi pukovnika Proutyja dodatno naglašavaju potrebu propitivanja ustaljenih narativa i traženja istine o resursima o kojima ovisimo.

Provjeri/medium.com

Foto naslovnice: web screenshot

P O D I J E L I !