Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr
Buđenje
Prema globalnom istraživanju francuske tvrtke za ispitivanje javnog mnijenja Ipsos, koje je obuhvatilo dvije trećine svjetske populacije, oko 4 od 10 ljudi vjeruje da su klimatske promjene uzrokovane prirodnim uzrocima.
Prema ovoj studiji, “klimatoskepticizam” ne prestaje rasti posljednjih godina, a čini se da je kupovna moć postala glavni prioritet ispitane populacije koja, suočena s visokom inflacijom, brigu o okolišu gura u drugi plan.
Francuska je, nastavlja Ipsos, još uvijek manje pogođena klimatskim skepticizmom u usporedbi s drugim zemljama koje proizvode fosilna goriva, poput Saudijske Arabije, Norveške, Rusije i SAD-a.
Ovo istraživanje, objavljeno četvrtu godinu za redom u ime EDF-a, provedeno je u 30 zemalja na pet kontinenata, dovoljno da obuhvati dvije trećine svjetske populacije i iznad svega zemlje s najvećim emisijama CO2. Ono otkriva, prije svega, da je gospodarska kriza i visoka inflacija koja potresa svjetsko gospodarstvo, preuzela prioritet među brigama svjetske populacije.
Okoliš, prioritet za više klase
62% ispitane populacije uglavnom je zabrinuto zbog sve većih troškova života, zbog siromaštva i nejednakosti 46%, te zbog zdravstvenih problema 42%. Ovaj poredak razlikuje se po regijama. Zdravlje je glavna briga u Europi i Sjevernoj Americi, baš kao i u Aziji koja se “mobilizira protiv koronavirusa”. Prema istoj studiji, u Južnoj Americi zabrinutost je uglavnom zbog “kriminala i delinkvencije”, ili čak nezaposlenosti, kao što je slučaj u Africi.
„Globalno zatopljenje“ je tako na četvrtom mjestu s 41% ispitane populacije koja je izjavila da su zabrinuti za okoliš. Stopa je “ostala na stabilnoj razini u usporedbi s 2021. (40%)“. Istraživanje ističe da je okoliš među pet najvećih briga ljudi na gotovo svim kontinentima, osim u zemljama Afrike i Bliskog istoka.
Razina zabrinutosti ne varira samo prema geografskim kriterijima. Ova studija također otkriva da je pitanje klime među “glavnim brigama viših društvenih slojeva”, a okoliš je na drugom mjestu (44%) među najbogatijim kućanstvima, koja najviše brinu zbog rasta troškova života. Među financijski najskromnijim kućanstvima okoliš je tek na šestom mjestu (36%). Ova se klasa uglavnom preokupira “siromaštvom i nejednakošću (49%), nezaposlenošću (44%), zdravstvenim sustavom (41%), ali i korupcijom”.
Osim toga, anketirana populacija radije, s većinom od 38%, daje “prioritet okolišu” nego “ rastu i zapošljavanju”. Ipsos ističe da je ta većina znatno smanjena u odnosu na 2019. (53%), a prema dokumentu, to je “znak da gospodarske poteškoće koče oporavak naših gospodarstava usmjeren na okoliš”.
Klimatski skepticizam raste
Pobliže razmatrajući pitanje okoliša, ovo istraživanje objašnjava da su klimatske promjene u vrhu briga. Izvješće podiže veću svijest o klimatskim promjenama u područjima koja su se 2022. morala suočiti s klimatskim pojavama, kao što su „požari u Europi tijekom ljeta, poplave u Australiji, visoke temperature u Indiji i Japanu te suša u Čileu početkom godina”.
Ipak, ova svijest na ovim prostorima nije dovoljna da uvjeri, na globalnoj razini, da smo “apsolutno” ili “donekle” suočeni s klimatskim promjenama. Izvješće objašnjava da „ljudi ne reagiraju svugdje na isti način”. „55% Australaca spominje poplave koje su ove godine pogodile njihovu zemlju”. Međutim, „njihov osjećaj da su suočeni s klimatskim promjenama još je slabiji nego drugdje“.
Gledajući zabrinutost za okoliš, Ipsos objašnjava da su “klimatske promjene (46%, +2 boda u usporedbi s 2021.) i ekstremni vremenski događaji (43%, +2 boda u usporedbi s 2021.) postali 2022. godine glavni razlozi za zabrinutost za okoliš na globalnoj razini”. To se objašnjava “padom zabrinutosti oko otpada i plastike (41%, -5 bodova u usporedbi s 2021.) i onečišćenja zraka (37 %, -3 boda u usporedbi s 2021.)”.
Drugim riječima, „klimatske promjene“ postaju glavna briga samo zbog porasta zabrinutosti, a izvješće kaže upravo suprotno – klimatski skepticizam raste. “Razina zabrinutosti zbog klimatskih promjena ostaje visoka (69%) među anketiranom populacijom, ali ima tendenciju pada (-3 boda na međunarodnoj razini“).
“Skepticizam prema klimi nastavio je rasti u posljednje 3 godine (37%, +6 bodova u 3 godine)”. Fenomen je ove godine posebno izražen u Francuskoj (37%, +8 bodova u jednoj godini). Međutim, briga za okoliš je “posebno jaka u ovoj zemlji”, objašnjava studija.
Naglašava, međutim, da “klimatoskeptici” ne poriču klimatske promjene, ali brane ideju da su “uglavnom posljedica prirodnih fenomena koje je Zemlja iskusila kroz svoju povijest”. Sve manje Francuza smatra da je „globalno zatopljenje“ posljedica ljudske aktivnosti (63% u usporedbi sa 69% 2019.).
U izvješću se istodobno ističe da će se druge zemlje, posebice proizvođači fosilnih goriva, morati suočiti s višom stopom klimatoskepticizma, poput Saudijske Arabije (60%), Norveške (48%), Rusije (48%). ili SAD (48%).
“Desnica je klimatski skeptičnija od ljevice”
Iz Ipsosa nastavljaju kako se stopa klimatoskepticizma među svjetskom populacijom ne razlikuje prema dobi. Brojke ne pokazuju da su mlađi više ili manje skeptični od starijih. Razlika je prije svega u političkoj tendenciji. “U sedam zemalja u kojima je postavljeno ovo političko pitanje, 28% simpatizera ljevice bilo je skeptično prema klimi u usporedbi s 50% simpatizera desnice.”
Ovaj dio anketirane populacije “tako bilježi ekstremne klimatske događaje i stavlja ih na vrh popisa trenutnih briga za okoliš”, a da ipak nije “više zabrinut ili uvjeren u njihovo podrijetlo, kao da priroda uzrokuje svoj vlastiti kraj“.
Kao rezultat toga, ti su ljudi manje uvjereni u “potrebu individualnog djelovanja” , već se oslanjaju na javne i privatne donositelje odluka. Ne radi se, dakle, o “promjeni načina života”, zaključuje se u studiji.
Godine 2021. “45% je smatralo da je na njima da djeluju, dok je ta brojka danas 42%”. U Francuskoj je „lošije” jer je pad osjećaja da se mora djelovati pojedinačno vrlo velik u 2022. (sa 61% na 49%) nakon što se redovito povećavao tijekom prethodne tri godine.
Štoviše, ispitana populacija ima bolji osjećaj nego prethodnih godina da “politički i gospodarski čelnici poduzimaju mjere protiv klimatskih promjena”.
Što se tiče mjera poduzetih u borbi protiv „globalnog zatopljenja“, njihovo prihvaćanje je “slabije u Europi i Sjevernoj Americi”. Tri mjere ponavlja najmanje šest od 10 ispitanika – zabrana letova na kratkim relacijama kada je moguće ići vlakom, porez na kupnju vozila koja zagađuju okoliš i obveza vlasnika da dobro izoliraju svoje stanove i kuće.
Provjeri/francesoir.fr
Foto naslovnice: pixabay.com
P O D I J E L I !
